Recimo NE nasilju
Bit ove radionice je u tome da učenici sami prepoznaju koja su to nasilna ponašanja među njima, da zaključe koje su to sve vrste nasilnog ponašanja te da prepoznaju gdje je granica između šale i nasilja i kada sa šalom treba prestati.
60 minuta
Odjeljenska zajednica
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj/evi: Podići osjetljivost i osvještenost učenika za problem nasilja među vršnjacima te ih potaknuti na smanjenje nasilnog ponašanja jednih prema drugima.
Ishodi:
- učenici će moći prepoznati nasilno ponašanje
- učenici će razumjeti što razlikuje nasilno ponašanje od šale
- učenici će moći prepoznati kako se drugi osjećaju kada su žrtve nasilja
- učenici će izraditi popis ponašanja koja žele i koja ne žele u svome razredu.
Detaljan opis realizacije
Uvodni dio (5 minuta):
U uvodnom dijelu objasnimo učenicima da ćemo na ovoj radionici govoriti od nasilnom ponašanju među njima. Objasnimo im kako će oni zapravo biti ti koji će nas naučiti što je to nasilno ponašanje, kakve sve vrste imaju, kako se osjećaju učenici kad je netko nasilan prema njima i koja ponašanja oni žele, a koja ne žele u svome razredu. Zatim kažemo učenicima da ćemo raditi u grupama te da se podijele u grupe po 4 do 5 učenika te im objasnimo pravila rada u grupama, a to su da sudjeluju svi članovi grupe, nema točnih i netočnih, glupih i pametnih pitanja i odgovora, svatko ima pravo reći ono što mu padne na pamet. Svaka grupa izabere jednog predstavnika koji će pisati sve prijedloge i na kraju će pročitati svima što je njegova grupa zapisala. U grupi se dogovara tiho da se ne ometa rad drugih grupa!
Glavni dio (50 minuta)
1. Aktivnost: Što je nasilno ponašanje? (10 minuta)
Svakoj grupi podijelimo radni listić broj 1. Podsjetimo ih na pravila rada i kažemo da imaju 5 minuta da oko sličice napišu što više riječi koje im padaju na pamet kada kažemo “nasilno ponašanje”.
Nakon isteka 5 minuta kažemo kako će sada svaka grupa čitati što su zapisali, a dok jedna grupa bude čitala svoje, ostale grupe trebaju pažljivo slušati i uspoređivati s onim što su oni napisali i kada imaju istu riječ prekriže je, tako da kada njihova grupa dođe na red čitaju samo ono što prije nije pročitano.
Za vrijeme dok predstavnici grupa čitaju ono što je grupa zapisala, zapisujemo sve njihove ideje na plakat oko pojma nasilno ponašanje.
Na kraju sažmemo sve što smo zapisali i prelazimo na aktivnost broj 2.
2. Aktivnost: Vrste nasilnog ponašanja (10 minuta)
Svakoj grupi podijelimo radni listić broj 2. Kažemo im da sada sva ona ponašanja koja su zapisali na radni listić broj 1, a koja nisu prekrižena, razvrstaju u ove tri skupine, kako je objašnjeno na listiću broj 2. Dakle, ona ponašanja koja riječima povrjeđuju drugoga zapišemo pokraj prve sličice, ona koja povrjeđuju nečije tijelo zapišemo kraj druge sličice, a ona koja izazivaju strah, sram ili neki drugi neugodni osjećaj zapišemo pokraj treće sličice. Nakon što to završe, predstavnici grupa ponovno pročitaju što je svaka grupa napisala.
3. Aktivnost: Šala vs. nasilje (10 minuta)
Pitamo učenike kako možemo prepoznati kada je neko ponašanje šala, a kada je nasilje. Kroz razgovor ih navedemo na zaključak da je šala onda kada je neko ponašanje smiješno i onoj osobi koja se tako ponaša, ali i onoj osobi prema kojoj se tako ponaša. Ako je nama smiješno nešto što radimo ili govorimo drugome, a tome drugom to nije smiješno, nego nam govori da prestanemo, negoduje, bježi od nas, “cvili” i slično, onda moramo prestati jer inače to postaje nasilje i nije više šala. Zajednički zapišemo na plakat zaključak ovog razgovora o razlici između šale i nasilja.
4. Aktivnost: Kako bismo se osjećali da…? (10 minuta)
Reći učenicima kako ćemo im sada pročitati nekoliko različitih primjera nasilnog ponašanja, a da oni razmisle kako bi se osjećali da se netko tako ponaša prema njima, npr. da se osjećaju da nisu vrijedni, da im je ugrožana sigurnost, da se boje, da im se oduzima pravo na zabavu i sl. S radnog lista broj 3 čitati učenicima jednu po jednu situaciju, a oni će se javljati i davati svoje komentare kako bi se osjećali da se netko prema njima tako ponaša.
5. Aktivnost: Ponašanja koja želimo i koja ne želimo u svojoj školi (10 minuta)
Kažemo učenicima da na temelju svega ovoga što smo do sada uradili zajednički razmisle koja su to ponašanja koja ne žele u svojoj školi jer bi škola zbog njih postala grozno mjesto kojeg se bojimo, u kojem se osjećamo tužno i odbačeno, a koja su to ponašanja koja žele u svojoj školi jer bi zbog njih škola bila ugodno mjesto u kojem se osjećamo sretno, sigurno i prihvaćeno.
Nakon 5 minuta zajedničkog promišljanja, učenici daju prijedloge koje zapisujemo na plakat i koji ostaju svojevrsna pravila ponašanja u razredu.
Završni dio (5 minuta)
U završnom dijelu sumiramo sve što smo danas zajednički naučili, potaknemo djecu na razmišljanje o ovim temama, na suosjećanje s drugima te na poštivanje pravila koja su danas zajednički donijeli, kako bi se svi učenici u školi osjećali sretno i prihvaćeno. Također ih potaknemo da kao razred brane svoje prijatelje, ako se netko drugi prema njima ponaša nasilno.
Za zadaću im damo da napišu po jednu lijepu stvar za svaki dan u sljedećem tjednu, koju će napraviti nekome učeniku iz razreda i uljepšati mu dan.
Potrebni resursi
- flip chart
- markeri (crveni, zeleni, crni i plavi
- radni listovi 1, 2 i 3
Aktivnost djece pratimo obilazeći grupe dok rade i pazeći da su svi članovi grupe aktivno uključeni u rad. Dok predstavnici grupa izlažu ono što su napravili te dok zajednički razgovaramo i donosimo zaključke, pratimo i procjenjujemo koliko su učenici razumjeli i usvojili ono što nam je bila namjera.
Jedna od ideja za zadaću je zadana učenicima na kraju radionice, a to je da svatko od njih napiše po jednu lijepu stvar za svaki dan u sljedećem tjednu, koju će napraviti nekome učeniku iz razreda i uljepšati mu dan. Također se može predložiti učiteljici da uvedu to kao praksu tako što bi na zid u učionici svi zaljepili svoje check liste za sljedeći tjedan i svaki zadatak koji odrade označe da su odradili – na taj način se potiču na činjenje dobrih dijela jedni drugima.
Podstaći učenike na otvorenu komunikaciju i postaviti pravila kako se sluša.
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za časSlične objave
Igra uloga oblik je iskustvenog učenja u kojem učenici preuzimaju dodijeljene uloge, karaktere ili funkcije i stiču snažna iskustva kroz simulirane situacije stvarnog svijeta
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Metoda u kojoj nastavnik usmjerava proces čitanja u manjim grupama u cilju razvoja vještine samostalnog čitanja, razumijevanja, analize te kritičkog promišljanja o sadržaju materijala koji se koristi u nastavi.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Donec quam felis, ultricies nec,
Kroz učeću aktivnost ,,Moja porodica’’ za djecu i roditelje ,djecu ćemo upoznati sa članovima porodica djece koji čine našu grupu. Desanka Pandilovski i Ivana Dragojlović
Kroz učeću aktivnost “Domaće životinje i korist od domaćih životinja” ponavlja se znanje o životinjama kroz vizuelnu i vokalnu stimulaciju, rad u različitim centrima aktivnosti i kroz zabavnu igricu Zaledi se.
Putovanje u svemir je učeća aktivnost koja upoznaje sa čudima Sunčevog sistema, pruža im mogućnost da prošire svoje vidike, steknu znanja izvan planete Zemlje ukazujući im na njenu jedinstvenost i potrebu za njenim očuvanjem.