Učimo na otvorenom – priroda kao učionica pokreta
Boravak na otvorenom potiče kretanje, kreativnost i suradnju. Nastava u prirodi povezuje tjelesno, mentalno i emocionalno zdravlje, razvija motoričke sposobnosti i svijest o važnosti očuvanja okoliša.
Uvod
U suvremenom obrazovanju sve se više naglašava važnost boravka učenika na otvorenom prostoru te integracija prirodnog okruženja u nastavne procese. Tjelesna i zdravstvena kultura ima posebno mjesto u tom kontekstu jer omogućuje izravno iskustveno učenje kroz pokret, istraživanje i senzorno doživljavanje prostora.
Satovi tjelesne i zdravstvene kulture u prirodi ne samo da pridonose razvoju motoričkih sposobnosti, već i potiču emocionalni, socijalni i ekološki razvoj učenika. Učenici na otvorenom postaju slobodniji, kreativniji, opušteniji i spremniji na suradnju. Priroda tako postaje učionica bez zidova – mjesto gdje se pokret, disanje, osjećaji i promatranje povezuju u jedinstveno iskustvo učenja.
Razlozi i ciljevi provedbe nastave u prirodi
Današnji način života često ograničava djecu na zatvorene prostore – učionice, stanove, dvorane i digitalne ekrane. Posljedice toga su smanjena razina kretanja, poremećaji držanja, manjak koncentracije i sve veća emocionalna napetost.
Uvođenjem nastave na otvorenom cilj je:
- povećati ukupnu razinu tjelesne aktivnosti,
- omogućiti učenicima kontakt s prirodom i razvijati svijest o njezinoj vrijednosti,
- potaknuti suradnju i komunikaciju među učenicima,
- stvoriti osjećaj slobode i radosti pokreta,
- povezati tjelesno, mentalno i emocionalno zdravlje.
Takva nastava doprinosi cjelovitom razvoju djeteta jer povezuje motoričko učenje s doživljajem prostora i prirodnih elemenata (zraka, svjetla, zvukova, tla i vegetacije).
Organizacija i provedba sata na otvorenom
Za realizaciju satova tjelesne i zdravstvene kulture u prirodi potrebno je dobro planiranje, ali i fleksibilnost.
Prostor za izvođenje može biti školsko dvorište, obližnji park, šumska staza, livada ili bilo koji siguran teren u blizini škole.
Prije sata važno je procijeniti sigurnost terena, upoznati učenike s pravilima ponašanja i dogovoriti način kretanja u prostoru.
Sat je poželjno strukturirati u tri dijela:
1. Uvodni dio – usmjeravanje pažnje, lagano zagrijavanje, vježbe disanja i osvještavanja prostora (npr. „osluškuj vjetar“, „osjeti travu pod nogama“).
2. Glavni dio – provedba planiranih aktivnosti (npr. poligon u prirodi, orijentacijsko trčanje, timske igre snalaženja u prostoru).
3. Završni dio – opuštanje, vježbe istezanja i refleksija o doživljenom („Što mi se najviše svidjelo?“, „Kako sam se osjećao u prirodi?“).
Odgojno-obrazovni učinci
Nastava u prirodi ima višestruke učinke:
- tjelovježbeni – potiče pravilno držanje, koordinaciju, razvoj ravnoteže i motorike;
- psihološki – smanjuje stres, poboljšava koncentraciju i samopouzdanje;
- socijalni – razvija suradnju, međusobno poštovanje i osjećaj zajedništva;
- ekološki – potiče svijest o važnosti očuvanja prirodnog okoliša.
Učenici koji često borave na otvorenom pokazuju veću motivaciju za tjelesnu aktivnost, ali i za ostale školske sadržaje jer priroda pruža spontano učenje kroz doživljaj.
Zaključak
Satovi tjelesne i zdravstvene kulture u prirodi donose neprocjenjivu vrijednost. Oni vraćaju djecu izvornom pokretu, slobodi i osjećaju povezanosti sa svijetom oko sebe.
Učitelj pritom postaje vodič i promatrač koji potiče učenike da istražuju, surađuju i doživljavaju pokret kao radost, a ne obavezu.
Priroda doista može biti najbolja učionica – tiha, strpljiva i poticajna.
U takvom okruženju svaki pokret postaje prilika za rast, a svaka aktivnost – lekcija o životu.
Primjeri aktivnosti
Poligon u prirodi
Učenici koriste prirodne prepreke i elemente – drvo za preskok, kamen za ravnotežu, grančice kao oznake staze, a tlo kao mjesto za puzanje i preskakanje. Poligon se može prilagoditi dobi i sposobnostima učenika. Osim razvoja snage, koordinacije i izdržljivosti, aktivnost potiče maštu i suradnju među učenicima.
Orijentacijsko trčanje
Učenici dobivaju jednostavne zadatke: pronaći označene točke u prostoru (drvo, klupu, znak, kamen). Ova aktivnost razvija prostornu orijentaciju, koncentraciju, planiranje i timski rad. Za mlađu djecu može biti u obliku igre „Potraga za blagom“ – svaka pronađena točka donosi djelić slike, zagonetku ili poruku o prirodi.
Osjeti travu pod nogama
Radi se o vježbi svjesnog kretanja i senzornog doživljaja. Učenici hodaju bosonogi po travi, pješčanom tlu ili lišću, zatim razgovaraju o osjećajima i dojmovima. Ova aktivnost razvija motoričku osjetljivost, smirenost i zahvalnost prema prirodi.
Slične objave
Igra uloga oblik je iskustvenog učenja u kojem učenici preuzimaju dodijeljene uloge, karaktere ili funkcije i stiču snažna iskustva kroz simulirane situacije stvarnog svijeta
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Metoda u kojoj nastavnik usmjerava proces čitanja u manjim grupama u cilju razvoja vještine samostalnog čitanja, razumijevanja, analize te kritičkog promišljanja o sadržaju materijala koji se koristi u nastavi.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Donec quam felis, ultricies nec,
Kroz učeću aktivnost ,,Moja porodica’’ za djecu i roditelje ,djecu ćemo upoznati sa članovima porodica djece koji čine našu grupu. Desanka Pandilovski i Ivana Dragojlović
Kroz učeću aktivnost “Domaće životinje i korist od domaćih životinja” ponavlja se znanje o životinjama kroz vizuelnu i vokalnu stimulaciju, rad u različitim centrima aktivnosti i kroz zabavnu igricu Zaledi se.
Putovanje u svemir je učeća aktivnost koja upoznaje sa čudima Sunčevog sistema, pruža im mogućnost da prošire svoje vidike, steknu znanja izvan planete Zemlje ukazujući im na njenu jedinstvenost i potrebu za njenim očuvanjem.