Sociološka imaginacija

Čas je zamišljen na način da se djeci teorijski pojasni pojam i značaj sociološke imaginacije za bavljenje sociologijom, ali i drugim naukama, te kroz praktičnu aktivnost pokaže šta to ustvari znači i rasvijetli odnos između mišljenja i činjenica.

Sociološka imaginacija
Organizacijski oblik nastave
Suradnja škole sa roditeljima i zajednicom te razvoj školskog kolektiva
Trajanje

45 minuta

Predmet

Sociologija

Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja

Cilj/evi: 

Cilj časa je ukazati na potrebu da se distanciramo od društveno prihvaćenih pogleda po pitanju društvenih fenomena i nastojimo ih istražiti, ne uzimati stavove "zdravo za gotovo".

Ishodi: 

  • Učenici će na kraju časa moći definisati pojam sociološke imaginacije, razumijeti njen značaj za bavljenje naukom
  • Učenici će uvidjeti razliku između stavova koje zatičemo u društvu i činjenica do kojih se dolazi naučnim istraživanjima, tj. uvidjeti razliku između mišljenja i argumenta.

 

Detaljan opis realizacije

Prva faza (do 10 minuta ): nastavnik kroz razgovor objašnjava suštinu i značaj pojma, a onda slijedi praktični rad.

Učenici dobiju uputstva šta i kako raditi u drugoj fazi.

Druga faza (20 minuta ):

Primjenjuje se tehnika "Za i Protiv" ( na zidu se postave tabele sa ovim natpisima, a u čenicima se pojasni da nakon svake pročitane  teze treba da zauzmu poziciju ili na jednoj, ili drugoj strani, a da mogu i da se kreću između ta dva određenja, ali u svakom slučaju trebaju imati argumentaciju za poziciju u kojoj se nalaze.

Iznosi se 5 tvrdnji/teza:

1.  PUNI MJESEC  UZROKUJE NAGLI PORAST KRIMINALA I SAMOUBISTAVA. 

2. OSOBI U NEVOLJI BIT ĆE PRUŽENA POMOĆ, AKO JE OKO NJE PUNO LJUDI. 

3. MASOVNO BOMBARDOVANJE NJEMAČKIH I JAPANSKIH GRADOVA U 2. SVJETSKOM RATU IZAZVALO JE PANIKU I RAZORILO DRUŠTVENU ORGANIZACIJU. 

4. VELIKO SIROMAŠTVO STANOVNIŠTVA U NEKOJ ZEMLJI POVEĆAVA VJEROVATNOĆU IZBIJANJA POBUNA I REVOLUCIJE. 

5. U VEĆINI SLUČAJEVA UBICA JE POZNAT, A NE NEKI NEZNANAC. 

Učenici u toku trajanja igre daju i argumente za svoju poziciju.

Treća faza (15 minuta ):

Na kraju nastavnik pročita šta su pokazala istraživanja vezano za svaku od navedenih tvrdnji, gdje se učenici suočavaju sa načinom na koji su zauzimali pozicije (a to je najčešće na temelju društveno uobičajnih i već ustaljenih obrazaca ).

Četvrta faza (10 minuta ):

Učenici se pozivaju da iznesu svoje stavove o naučenom i pokažu kakva je razlika između mišljenja i činjenica i na čemu se temelji naučna spoznaja.

 

Praćenje i procjenjivanje

Metodu razgovara- u prvom dijelu časa pratim razloge zbog kojih učenici zauzimaju određene pozicije za date tvrdnje ( da li su to argumenti ili neki stavovi i mišljenja koji su uobičajeni u društvu ).

Nakon iznesenih rezultata istraživanja kroz razgovor sa učenicima dobijam povratnu informaciju o tome šta su kroz ovu aktivnost uvidjeli i kako razmišljaju o sociologiji kao nauci nakon ovog časa.

 

Ideje za domaće zadaće (nastavak aktivnosti) i uključivanje roditelja

Učenicima se može predložiti da istraže naslove i članke u novinama, internetu, TV... i pokušaju utvrditi koji su članci bazirani na mišljenju, a koji na argumentima.

Savjeti za druge nastavnike/ce kod realizacije ove lekcije/teme

Ova aktivnost je vrlo jednostavna, ne zahtijeva skoro nikakva posebna sredstva ni resurse ( čak se i na tabli, umjesto na papiru može obilježiti " U potpunosti se slažem" i "Nikako se ne slažem", a sve što nastavniku treba jesu tvrdnje sa kojima će raditi sa učenicima. Bitno im je samo dobro objasniti šta se od njih traži. Dakle, da  moraju argumentovati svoju poziciju.

 

Metode i tehnike

Slične objave


Dopisivanje

Morate biti prijavljeni da biste ćaskali