Biblioteka kao InUčionica: mjesto gdje se znanje ne posuđuje, nego dijeli
U ovom neizmjerno mudrom tekstu poznati bloger tvrdi da biblioteka nije tiha ostava knjiga, nego InUčionica gdje se znanje gradi zajedno. U centru su djeca, ne police, a živa biblioteka je najbolji dokaz da je i škola živa.
Kada govorimo o okruženju za učenje, najčešće mislimo na učionicu: raspored klupa, zidove, panoe, boje, svjetlo. No, ako učionicu shvatimo ozbiljno — kao InUčionicu — onda ona prestaje biti prostor i postaje proces. Učenje se tada ne dešava samo između četiri zida, nego u svim onim mjestima gdje se postavljaju pitanja, razmjenjuju ideje, prave greške i traže značenja. Jedno od takvih mjesta, često zanemareno, a presudno važno, jeste školska biblioteka.
Biblioteka može biti tiha soba s policama. Ali može biti i srce škole.
Biblioteka nije skladište znanja, nego aktivni učesnik učenja
Tradicionalno, biblioteka se doživljavala kao mjesto u kojem se znanje čuva, posuđuje i vraća. Transakcija: uzmi knjigu – pročitaj – vrati. Međutim, takav model ne odgovara svijetu u kojem živimo, niti djeci i mladima kakvi danas jesu. Upravo tu dolazi do izražaja Manifest bibliotekara 2.0 autorice Laure Cohen (2006). Iako manifest nije pisan isključivo za školske biblioteke — nego za bibliotekarstvo u cjelini, bez obzira na tip institucije — on predstavlja izuzetno zanimljivo i poticajno polazište za raspravu o ulozi biblioteke u školi danas. Iako je nastao prije gotovo dvadeset godina, mnoge njegove ideje i danas djeluju svježe, aktuelno i, nažalost, još uvijek nedovoljno ostvareno u praksi. Manifest biblioteku i bibliotekara ne vidi kao čuvare reda i tišine, nego kao pokretače učenja, saradnje i promjene.
Biblioteka, shvaćena kao InUčionica, postaje prostor:
- u kojem se uči kako doći do znanja, a ne samo gdje je ono smješteno
- u kojem su učenici subjekti, a ne pasivni korisnici
- u kojem se znanje ne “preuzima”, nego zajednički gradi
Drugim riječima: biblioteka prestaje biti mjesto downloada i postaje mjesto uploada.
Dijete u centru: biblioteka kao pitanje “za koga?”
Jedno od ključnih pitanja koje InUčionica postavlja glasi: kome je prostor namijenjen?
Odraslima ili djeci? Pravilima ili radoznalosti? Redu ili smislu?
Biblioteka usmjerena na dijete ne počinje od fonda, nego od učenika i učenica:
- njihovih interesa
- njihovih pitanja
- njihovog jezika
- njihovog načina učenja
Manifest bibliotekara 2.0 insistira upravo na tome: biblioteka postoji zbog učenika, a ne zbog bibliotekara. Učenici nisu “gomila”, nego pojedinci i pojedinke. Rečenice poput: “Današnja omladina ništa ne čita”, “Kad sam ja išao u školu…” ili “Nema smisla to nabavljati” ne govore ništa o djeci — govore o našoj nespremnosti da se mijenjamo.
Biblioteka i socijalna pravda: jednak pristup znanju
U školskom kontekstu, biblioteka ima i duboko etičku i društvenu ulogu. Ona je jedno od rijetkih mjesta u sistemu obrazovanja koje može osigurati jednak pristup znanju — bez obzira na socioekonomski status, porodično porijeklo ili kulturni kapital učenika.
U tom smislu, biblioteka nije neutralna. Ona se ili uključuje u program socijalne pravde, ili — svojom pasivnošću — postaje dio programa dugoročne društvene nepravde.
Aktivna biblioteka:
- smanjuje obrazovne nejednakosti
- osnažuje učenike koji kod kuće nemaju resurse
- uči kritičkom mišljenju, a ne pukoj reprodukciji
- otvara prostor za glasove koji se inače ne čuju
Bibliotekar kao profesionalac promjene
Manifest Laure Cohen namjerno govori o ljudima, a ne o institucijama. Jer institucije se često kriju iza procedura, dok promjene uvijek počinju od pojedinaca.
Bibliotekar 2.0:
- ne čeka idealne uslove
- ne boji se greške
- ne vidi Google kao neprijatelja, nego kao alat
- ide tamo gdje su učenici — fizički i online
- gradi biblioteku kroz pokušaje, povratne informacije i saradnju
Takav bibliotekar ne pita: “Zašto ovo ne može?”
nego: “Kako ovo može, barem malo?”
Biblioteka kao poticajno okruženje za učenje
Kada biblioteka postane InUčionica, ona objedinjuje:
- fizičku komponentu (fleksibilan, ugodan, inkluzivan prostor)
- psihološku komponentu (emocionalna sigurnost, osjećaj pripadnosti)
- socijalnu komponentu (saradničko učenje, dijalog, zajednica)
U takvom prostoru učenici ne dolaze samo po knjigu — dolaze po iskustvo učenja. Dolaze jer se tu smije pitati, probati, pogriješiti i ponovo pokušati.
Za kraj: biblioteka kao ogledalo škole
Način na koji zamišljamo i koristimo biblioteku govori mnogo o tome kakvu školu želimo. Ako je biblioteka zaključana, tiha i prazna — nešto nije u redu sa školom. Ako je živa, otvorena, bučna od ideja i pitanja — škola je na dobrom putu.
U decembru, dok razmišljamo o prostoru za učenje, možda je pravo vrijeme da se zapitamo:
šta bi se desilo kada bismo biblioteku shvatili ozbiljno?
Biblioteka je već odavno InUčionica — samo čeka da je prepoznamo.
Slične objave
Igra uloga oblik je iskustvenog učenja u kojem učenici preuzimaju dodijeljene uloge, karaktere ili funkcije i stiču snažna iskustva kroz simulirane situacije stvarnog svijeta
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Metoda u kojoj nastavnik usmjerava proces čitanja u manjim grupama u cilju razvoja vještine samostalnog čitanja, razumijevanja, analize te kritičkog promišljanja o sadržaju materijala koji se koristi u nastavi.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Donec quam felis, ultricies nec,
Kroz učeću aktivnost ,,Moja porodica’’ za djecu i roditelje ,djecu ćemo upoznati sa članovima porodica djece koji čine našu grupu. Desanka Pandilovski i Ivana Dragojlović
Kroz učeću aktivnost “Domaće životinje i korist od domaćih životinja” ponavlja se znanje o životinjama kroz vizuelnu i vokalnu stimulaciju, rad u različitim centrima aktivnosti i kroz zabavnu igricu Zaledi se.
Putovanje u svemir je učeća aktivnost koja upoznaje sa čudima Sunčevog sistema, pruža im mogućnost da prošire svoje vidike, steknu znanja izvan planete Zemlje ukazujući im na njenu jedinstvenost i potrebu za njenim očuvanjem.