"Učimo o prošlosti da bi nam bilo bolje u budućnosti"

Uvjerenja sam da je svako dijete inspiracija za kreiranje razvoja kvalitetnijeg društvenog života, a to znači da su nam djeca zapravo učitelji. Upravo zato temelji ranog školskog odgoja i obrazovanja trebaju biti prepoznati usposobnostima, interesima, mogućnostima i potrebama svakog djeteta. Da bi mogli uskladiti ubrzani razvoj društva s dječjim različitostima, neminovno trebamo kontinuirano podizati kvalitetu odgojno-obrazovnog rada čime bi razvijali potrebite kompetencije učenika. To je moguće samo ako kreiramo poticajnu klimu za rad i suradnju, tj. takvo stimulativno okruženje u kojemu će svakodijete željeti i težiti napretku i većim dostignućima, odnosno u kojemu će osjetiti zadovoljstvo cjeloživotnog učenja i razvoja.
Poučiti učenike, pravilno ih voditi kroz njihov kognitivni, socio-emocionalni i fizički razvoj te nadgledati i usmjeravati njihov proces upravljanja vlastitim učenjem predstavlja izazov u pedagoškom radu. Smatram da se kvaliteta može postići samo ako se pedagoški djelatnici kontinuirano zalažu za vlastiti razvojpotrebitih kompetencija koje će im pomoći u razvoju učeničkih kompetencija. Zato se i trudim razvijati vlastite kompetencije, a u isto vrijeme potaknuti učenike i kolege da u svoj rad unose i potiču primjenu kombinacije široke lepeze znanja, kreativnosti i vještina. Putem primjene različitih smislenih i stimulativnih strategija, tehnika i metoda rada, nekadašnje encikopedijsko znanje pokušavam mijenjati razvijanjemučeničkih sposobnosti razumijevanja, rješavanja problema i praktične primjene znanja uz stjecanje umijeća koja pridonose kvaliteti života. U tom radu se jako puno oslanjam na iskustva učenika i njihova relevantna predznanja i pomoć njihovih članova obitelji kao te čitave zajednice, uvažavajući dječje razvojne karakteristike.
Kako je moj životni moto da svaka osoba može napredovati i uspjeti biti bolja od same sebe, tako je i moj profesionalni moto da svaki učenik može i treba biti uspješniji danas više nego juče. Cilj mi je zapravo inovacijama u odgojno-obrazovnom procesu poboljšati motivaciju učenika za učenjem, uvažavajući svakog pojedinca i potrebe društva u cjelini.

DETALJAN OPIS

1. POLAZIŠTA
Prethodno iskustvo u radu s učenicima četvrtog razreda te prepoznavanje njihove potrebe da ih više uključim u planiranje nastavnih aktivnosti, kao i moja vlastita želja da u nastavnoj praksi kreiram stimulativno okruženje za učenje, motiviralo me da na početku 4. razreda učenike detaljnije uputim u Projektnu nastavu, predstavim im (prezentiram) različite primjere aktivnosti projektne nastave učenika drugih škola te usporedimo takve i sličine aktivnosti s našim dotadašnjim razrednim radom.

Na osnovu uvida u NPP za 4. razred koji se koristi u našoj županiji, učenicima sam pružila mogućnost izbora teme koja ih interesira, kao i prijedlog aktivnosti kojima bi tu temu realizirali. Učenici su iskazali zainteresiranost za proučavanje prošlosti našeg užeg zavičaja.

Na pitanje: „Na koje načine možemo upoznati prošlost našeg kraja?“ , između mnogih predloženih aktivnosti, kroz „Oluju mozga“, učenici su najčešće iskazali interes za istraživačkim aktivnostima, timskim aktivnostima i izvanučioničnoj nastavi.

Kako je upravo sadržaj planirane teme proučavanja prošlosti temelj za proučavanje povijesti koje će učenike čekati u višim razredima, odlučila sam u planiranoj projektnoj nastavi pokušati kombinirati što više raznovrsnih smislenih strategija poučavanja i učenja koje će pomoći djeci u razumijevanju značaja utjecaja prošlosti na budućnost, a u isto vrijeme motivirati ih na samostalne istraživačke aktivnosti kojima će dolaziti do novih spoznaja. Međutim, da bi se bavili proučavanjem prošlosti našeg zavičaja, trebalo je isplanirati i obradu pojmova sadašnjosti, prošlosti i budućnosti, razlikovanje pojmova predci i potomci, kao i snalaženje na vremenskoj crti (lenti) te poseban značaj dati značenju i vrstama kulturno-povijesnih spomenika.

U izradu plana i programa programirane nastave te planiranje konkretnih aktivnosti smo uključili i roditelje učenika na roditeljskom sastanku. Vodilo se računa o korelaciji nastavnog sadržaja, interesu i mogućnostima učenika, kao i resursima.

KRATAK OPIS PRAKSE

U toku provedbe projektne nastave Učimo o prošlosti da bi nam bilo bolje u budućnosti učenici su imali priliku sudjelovati u raznovrsnim jezičkim, matematičkim, likovnim, glazbenim, znanstvenim i tjelesnim aktivnostima sjedinjenim i isprepletenim u pet tjednih tema. Veći dio nastavnih aktivnosti je realiziran za vrijeme nastave, dok je dio istraživačkog rada, podijeljen u šest grupa prema interesu učenika, realiziran u okviru izvannastavnih aktivnosti (proučavanje tradicionalnih običaja – svatova i blagdana, proučavanje odjeće, intervjuiranje i anketiranje...). Aktivnosti su provedene na više mjesta, od rada u učionici, u hodniku škole, školskoj sportskoj dvorani, Trening-centru, u muzejima i samostanu, do aktivnosti u Školskoj ulici i kod kuće, surađujući s roditeljima učenika, kustosima i voditeljima muzeja, slučajnim prolaznicima, ostalim učenicima i učiteljicama škole.

CILJ I ŽELJENI ISHODI

Cilj: Razumjeti i cijeniti značaj prošlosti za kreiranje bolje budućnosti

Ishodi:

• objasniti i razlikovati prošlost, sadašnjost i budućnost
• orijentirati se u vremenu (desetljeće, stoljeće, tisućljeće)
• prikazati svoje prvo desetljeće pomoću vremenske lente
• uvidjeti raznovrsno izvora znanja te navesti primjere načina učenja o prošlosti
• objasniti odnos potomaka i predaka
• cijeniti i uvažavati svoje pretke i tradiciju
• predložiti praktične primjere kvalitetnijeg odnosa potomaka prema pretcima
• objasniti čemu služe kulturno-povijesni spomenici, muzeji, arhive i knjižnice
• razlikovati arhivu od knjižnice te kreirati razredni muzej, knjižnicu i arhivu
• usporediti predmete iz prošlosti i sadašnjosti
• predvidjeti izgled određenih predmeta i događaja u budućnosti
• pripovijedati o najvažnijim blagdanima našeg zavičaja
• usporediti suvremenu narodnu odjeću i obuću u odnosu na prošlost
• izraditi upitnike i ankete
• intervjuirati nekoga
• prepoznati, navesti i pretpostaviti primjere napretka tehnologije
• njegovati tradiciju
• predložiti načine očuvanja tradicije
• napisati obavijest i izvješće, objasniti način na koji prošlost utiče na sadašnjost i budućnost

2. DETALJAN OPIS REALIZACIJE

I. KORAK: Dogovor o organiziranju projektne nastave

Učiteljica je učenicima, uz pomoć priručnika Projektna nastava, predstavila pojam i načine organiziranja projektne nastave. Učenici su imali mogućnost prepoznavanja i usporedbe nastavnih aktivnosti s onima koje su oni do tada primjenjivali.
Na Satu razredne nastave, učiteljica je učenicima predstavila NPP za 4. razred. Učenici su uvidom u sadržaj izabrali područje svog interesa – prošlost užeg zavičaja. Na satu Hrvatskog jezika je realizirana aktivnost „Parlaonica“ na kojoj su učenici, uz vodstvo učiteljice, definirali naziv projektne nastave: Učimo o prošlosti da bi nam bilo bolje u budućnosti.

II. KORAK: Izrada plana i programa projektne nastave

Nakon par dana promišljanja o aktivnostima, učenici su putem „Oluje mozga“ nabrajali i predlagali izbor aktivnosti kojima bi najbolje mogli upoznati prošlost zavičaja. Izradili smo „Grozd“ u kojemu su se jasno mogle prepoznati različite jezičke, znanstvene, likovne, glazbene i tjelesne aktivnosti (Prilog 1: fotografija izgleda grozda – učeničkog prijedloga aktivnosti).

• Na satu razredne zajednice su učenici s učiteljicom izradili preliminarni plan i program svoje projektne nastave.
• Na roditeljskom sastanku su roditelji upoznati s interesom učenika, analizirali i svojim prijedlozima dopunili plan i program projektne nastave (Prilog 2: Plan i program projektne nastave).
• Učenicima je prezentiran finalni izgled plana i programa projektne nastave, nakon kojeg je simbolično obavljeno potpisivanje ugovora s obećanjem za aktivno sudjelovanje u tandemskim, timskim i samostalnim aktivnostima.

KORAK: Podjela zadataka prema interesu učenika i roditelja te dogovor o radu

• Učiteljica je učenicima pojasnila da će dio aktivnosti svi raditi skupa, za vrijeme nastave, ali da će za istraživačke aktivnosti biti organizirani timovi, u koje će se oni, prema svojim interesima prijaviti.
• Ponovljena su pravila za rad u grupi i istaknut značaj svakog pojedinca za ostvarenje cilja.
• Učenici su izabrali svoja zaduženja (Prilog 3: Zadaci za timski istraživački rad).
• Dogovoreno je da će se na satu razredne zajednice analizirati realizacija projekta, razgovarati o eventualnim poteškoćama i rješenjima za određene aktivnosti ili situacije, a po potrebi i nakon nastave.
• Roditeljima je poslana obavijest za mogućnost aktivnog sudjelovanja u realizaciji projektne nastave u vidu volontera (Prilog 4: Obavijest za roditelje o volontiranju tijekom projektne nastave).

III. KORAK: Realizacija planiranih aktivnosti

• Planirane aktivnosti se uvezuju u tjedne operativne planove (Prilog 5: Tjedni operativni planovi rada tijekom realizacije projektne nastave).
• Primjeri aktivnosti:

I. TJEDAN:
„S bakom i djedom u školu“ je naziv dana otvorenih vrata u kojemu su s učenicima na nastavu došli baka ili djed.

Tijekom ovog dana učenici su s predcima prošli kroz nekoliko aktivnosti:

a) Intervjuiranje predaka (Prilog 6: Pitanja za intervju pretka + dodatno Pitanja za intervju kustosa),
b) Slušanje priče o djetinjstvu predaka;
c) Prepoznavanje dalje prošlosti na fotografijama;
d) Slušanje i razumijevanje kroz analizu mudrih savjeta za potomke;
e) Zajednička izrada rekompozicije na temu Prošlost i sadašnjost na okupu;
f) Učenje igranja narodnog kola i društvenih elementarnih igara iz prošlosti;
g) Usporedba dječje užine sa zdravom hranom iz prošlosti (Prilog 7: Fotografije aktivnosti s bakama i djedovima tijekom dana otvorenih vrata za bake i djedove).

Organiziranje izložbenog štanda na manifestaciji Dani zahvalnosti plodovima zemlje – predmeti za rad na zemlji (nekada i sada), predmeti za pripremu hrane (nekada i sada), proizvodi od brašna (nekada i sada), proizvodi od voća (nekada i sada), proizvodi od povrća (nekada i sada) (Prilog 8: Fotografije s manifestacije Dani zahvalnosti plodovima zemlje).

II. TJEDAN:

a) Izrada vremenske lente prvog desetljeća;
b) Gledanje i analiza kazališne predstave Priče iz davnine;
c) Stvaralačko pisanje na temu Sto ljeta/jeseni/zima/proljeća;
d) Likovno izražavanje na temu: Najdraži događaj mog prvog desetljeća.

III. TJEDAN:
a) Posjeta i obilazak zgrade 1. osnovne škole u BiH na čijem se mjestu poslije nalazila Zadruga, a sada zadružni muzej;
b) Obilazak knjižnice i muzeja u samostalnu u Tolisi;
c) Intervjuiranje kustosa muzeja;
d) Pripovijedanje na temu Važni događaji u prošlosti našeg kraja.
(Prilog 9: Fotografije izvanučioničnih aktivnosti tijekom obilaska muzeja i knjižnice u samostanu)

IV. TJEDAN:
a) Kreiranje razrednog muzeja;
b) Usmeno i pismeno izražavanje na temu JA U BUDUĆNOSTI;
c) Izrada i zakopavanje vremenske kapsule (Prilog 10: Fotografije izrade VREMEPLOVA);
d) Analiza književnog djela: Priče iz davnina;
e) Čitanje i pisanje rimskih brojeva;
f) Kanonsko pjevanje;
g) Uspoređivanje glagola radnji koje su se vršile u prošlosti u odnosu na sadašnjost te predviđanje glagola radnji budućnosti;
h) Izrada dijela narodne nošnje;
i) Izrada lutke s odjećom iz budućnosti (Prilog 11: Fotografije izrade dijela narodne nošnje, krpenih lutkica i odjeće u budućnosti);
j) Prezentiranje i analiza istraživačkih timskih radova:

Idem u svatove – istražiti i usporediti svatovske običaje ljudi nekada i sada;
Odgoj i obrazovanje u školi – istražiti razvoj naše škole te pretpostaviti nastavak razvoja;
Blagdani – posebni i važni dani (usporedba tradicionalnih običaja nekada i sada);
Za bolju budućnost – anketiranje stanovništva o prijedlozima za bolju budućnost našeg kraja;
Odjeća govori o čovjeku – istražiti običaje ljudi našeg kraja kroz odjeću koju su nosili i koju nose (svečane prilike, svakodnevna odjeća).(Prilog 12: Fotografije prezentacije učeničkih istraživačkih aktivnosti)

V. TJEDAN:
a) Pisanje obavijesti o organiziranju Dana otvorenih vrata Vremeplov 4. razreda;
b) Pisanje „dvostrukog dnevnika“ – pitanja i odgovori na temu: Što smo naučili kroz projektnu nastavu (Prilog 13: Obrazac za pisanje dvostrukog dnevnika);
c) Pisanje izvješća o organiziranom danu otvorenih vrata;
d) Izrada pozivnica i dogovor o „razrednim kustosima“ tijekom dana otvorenih vrata (Prilog 14: pozivnice učenika za Dan otvorenih vrata);
e) Pismeno provjeravanje uspješnosti i dostignuća u razumijevanju teme o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti našeg kraja (Prilog 15: Izgled nastavnog listića za pismenu provjeru usvojenosti i razumijevanja sadržaja o prošlosti zavičaja).

V. KORAK:

Prezentacija učeničkih aktivnosti i rezultata istraživanja kroz dan otvorenih vrata za javnost: Vremeplov 4. razreda

• Ravnatelj i pedagoginja su upoznati s projektnom nastavom 4. razreda i pozvali medije na prezentaciju uradaka (novinar, snimatelj lokalne televizije).
• Učenici su osmislili izgled pozivnice za javnost (veliku izrađenu pozivnicu smo istakli na ulazna vrata škole, a manje poslali u muzej Zadruga, samostanski muzej, Ministarstvo prosvjete ŽP te po jednu ponijeli kućama za članove obitelji).

Učenici su uz vodstvo učiteljice uredili učionicu za predstavljanje projektne nastave (Prilog 16: Fotografije sa Dana otvorenih vrata, za javnost – predstavljanje projektne nastave učenika 4. razreda); na ulazu su goste dočekivali dječak i djevojčica u narodnim nošnjama, ispred vrata učionice su na čart-papiru istaknuti A3 papiri ispisanim ciljevima, zadacima i sudionicima projektne nastave; u desnom kutku učionice je postavljeno projektno platno na kojemu su se nizali slajdovi učeničkih aktivnosti (Prilog 17: Power-point prezentacija), na razrednoj vrpci i u umjetničkom kutku su izloženi likovni uratci, u središtu učionice je postavljen razredni

3. EFEKTI; POSTIGNUTI REZULTATI
-Praćenje učeničkih aktivnosti, sposobnosti i dostignuća se obavljalo kontinuirano, a u navedeno su se uključivali i učenici potičući ih na vrjednovanje u vidu usmenih povratnih informacija o aktivnosti učenika u grupnom istraživačkom radu, kreiranju plakata i prezentiranju sadržaja istraživanja. Utvrdilo se da su učenici marljivije radili u timskim aktivnostima jer je uspješnost njihovog praktičnog rada veća u odnosu na pismenu provjeru

-Pismenom provjerom se na kraju projektne nastave utvrdilo da su učenici u većem dijelu uspješno usvojili i razumjeli obrađeni nastavni sadržaj (razredniprosjek = 4,2)

-Učenici su nakon projektne nastave obiteljski odlazili u posjećene muzeje i samostansku knjižnicu
-U program razredne ekskurzije su učenici samoinicijativno predložili posjet muzeja tog grada
-U većini učeničkih užina su gazirane sokove zamijenili domaći voćni sokovi, a kupovinu hamburgera i senviča sa salamom za užinu zamijenili pohani kruh i sendviči s povrćem.
- Dio učenika se u II. obrazovnom razdoblju uključilo u izvannastavnu sekciju Mali folkor
- Učenici su samoinicijativno predložili, izradili i istakli u učionici najinteresantnije mudrosti koje su naučili od svojih predaka i odlučili da nam to, kao razrednoj zajednici, budu smjernice za nova pravila ponašanja
- Učenici su bili ponosni svojim uratcima i dugo su odgađali kreiranje novog fizičkog učioničnog okruženja za novu temu jer im je bilo žao skloniti izložbene uratke objašnjavajući: „Možda će još netko doći vidjeti što smo sve radili.“  Izložbene predmete smo premjestili u hodnik škole, a kreirali smo i „povijesni“ kutak (mali školski muzej starih predmeta) (Prilog 17a: fotografije malog školskog muzeja)
- Roditelji su na slijedećem Roditeljskom sastanku iskazali oduševljenje organiziranom projektnom nastavom i odmah predložili da se i u II.obrazovnom razdoblju organizira sličan oblik nastave. Jedino je jedan roditelj sugerirao da su pojedini roditelji trebali manje sudjelovati u izradi plakata za predstavljanje istraživačkog timskog rada.
- Na Aktivu učitelja razredne nastave su tražili detaljan opis pripreme i organizacije projektne nastave koja se realizirala u 4.razredu, tako da su i ostali učitelji počeli promišljati o efikasnosti primjene sličnih metoda, strategija i tehnika rada
-Broj volontera i gostiju iz kruga šire obitelji učenika se povećao na drugim razrednim i školskim manifestacijama, izložbama i priredbama

U narednom 5.razredu, tijekom proučavanja prošlosti domovine, učenici su iskazali posebnu zainteresiranost, samoinicijativno predložili i aktivno sudjelovali u realizaciji teme (Prilog 18a: Fotografije izrađenog školskog muzeja, nakon projektne nastave i na prijedlog učenika; 18b: fotografije prezentacije istraživačkog rada učenika 5.razreda kroz temu Prošlost domovine)

4. Dodatni komentari i sugestije drugim nastavnicima koji bi željeli implementirati vašu ideju
a) Pružiti jasnije naputke za rad roditelja tijekom volontiranja u grupnim istraživačkim radovima
b) Pokušati efikasnije osmisliti matematičke aktivnosti u korelaciji sa znanstvenim
c) Osigurati školskog snimatelja i fotografa za Dane otvorenih vrata 
U našoj školi je samo jedan odjel učenika 4.razreda, ali bi efikasnost projektne nastave sigurno bila veća da je više razrednih odjela uključeno u rad, što bi značilo da kolegama koji žele implementirati ovu ideju organizacije projektne nastave predlažem planiranje na nivou više razrednih odjela (svi 4.razredi ili cijela razredna nastava)