Prijateljstvo i konflikti-vještine komunikacije

Radionica se fokusira na razvoj komunikacijskih vještina kroz različite tehnike, uključujući razmjenu mišljenja o neverbalnoj komunikaciji, refleksiju na rukovanje, grupnu diskusiju i vježbe asertivne komunikacije za unapređenje međuljudskih odnosa.

Prijateljstvo i konflikti-vještine komunikacije
Organizacijski oblik nastave
Suradnja škole sa roditeljima i zajednicom te razvoj školskog kolektiva
Trajanje

45 minuta

Predmet

Odjeljenska zajednica

Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja

Cilj je potaknuti nastavnike/profesore vođenju kvalitetne komunikacijei razvijanju vještina komunikacija među učenicima. 

Ishodi: 

Nakon završenih aktivnosti učesnici će moći: 

⮚ evaluirati pozitivne ishode komunikacije u ekspresiji vlastitih osjećanja i razumijevanjuosjećanja sagovornika 

⮚ upoznati se s vještinama komuniciranja 

⮚ mogu prepoznati važnost donošenja odluka 

⮚ uočavaju i prepoznaju faktore koji utječu na komunikaciju

⮚ uspješno navoditi primjere povezanosti nedostatka komunikacije sa nezdravimodnosima

 

Detaljan opis realizacije

Komunikacija je proces razmjene informacija, ideja, misli i osjećaja između ljudi. Tojetemelj svakodnevnih interakcija i može se odvijati na različite načine, uključujući verbalne, neverbalne, pisane i digitalne forme.Vještine komuniciranja su ključne za uspješnopovezivanje s drugima, razmjenu ideja i informacija te rješavanje problema. Komunikacijajeključna za formiranje zdravih ugodnih odnosa među ljudima. Komunikacija namomogućavada kažemo šta nam smeta u nekoj vezi (prijateljskoj, vršnjačkoj i sl.) i šta namgodi. Urazgovoru sa prijateljima, mladi često komuniciraju o onome što im je u tomodnosudobro, no nekada je teško reći šta nam smeta. Znati kako se izraziti na način da se bude shvaćenterazumjeti šta drugi pokušavaju da kažu, veoma su važne vještine, vještine koje dajumoć. Kroz ovu radionicu učesnici će osvijestiti načine i vještine komuniciranja, odnosnosvojimvještinama kod sagovornika pronaći razumijevanje. 

Na početku učesnicima pokažemo sliku rukovanja i pitamo koje asocijacije imaju nasliku(“Oluja mozga”) te se na taj način uvodimo u pojmove o komunikaciji kroz razgovor s njima. Konkretno iskustvo-Pozovemo učesnike da ustanu i da se rasporede u polukrugtakodaosoba sa najmanje godina staža bude prva, a posljednja bude osoba sa najviše godina staža. Kada su se poredali kažemo im da stanu jedni naspram drugih i da odaberu jedannačinrukovanja koji inače koriste u životu. Kroz tehniku “Razmisli, spari, razmijeni”, nakonrukovanja u paru pozovemo ih da promisle o načinu rukovanja i jedne i druge osobe, kakosuse osjećali, da li su osjećali neugodnosti prilikom rukovanja i zašto te da svoja razmišljanjapodijele u paru, a potom da podijele svoja razmišljanja u grupi. Naglašavamovrstekomunikacije, koje su to komunikacijske vještine i govore o ulozi komunikacije sa ciljemunapređenja odnosa među ljudima. Učesnike dijelimo u parove i objašnjavamodajepotrebno da se u paru rukuju s partnerom.

Refleksivna opservacija- Nakon što su učesnici iznijeli svoja promišljanja, izvedemojednogdobrovoljca i pokažemo na koji sve način se možemo rukovati i koju poruku šaljemotimrukovanjem (mlitavo, s oba dlana obgrlimo tuđu ruku, čvrsto - okrenuti da dlan bude gornji, kraljevski, influenserski)? 

Komunikacija je ključna za formiranje zdravih ugodnih odnosa među ljudima. Komunikacijanam omogućava da kažemo šta nam smeta u nekoj vezi (prijateljskoj, vršnjačkoj i sl.) i štanam godi. U razgovoru sa prijateljima, mladi često komuniciraju o onome što imje utomodnosu dobro, no nekada je teško reći šta nam smeta. Pitamo učesnike šta misle koji surazlozi zašto pojedine osobe imaju problem prilikom iznošenja određenih zamjerki na odnoskoji imaju s drugima? 

Apstraktna konceptualizacija - Uz primjenu tehnike grupno istraživanje, podijelimoučesnike u grupe koje će brojati po šest članova (odabir ide brojanjem od jedan do pet), nakontoga dodijelimo uloge u grupama npr. Voditelj -najsvjetlija kosa, mjerač vremena- svijetlecipele, zažimač- najtamnija kosa, izvještava- najmlađi član, aktivni slušač- najstariji član. 

Svaka grupa dobija pitanja: Zbog čega se ustručavamo drugima reći šta namsmeta uodnosus njima? Zašto bismo trebali prevazići vlastite barijere i sumnje i ipak reći šta namsmetauodnosu s tom osobom? Ukoliko kažemo osobi šta nam smeta u odnosu s tomosobom, kakotomože pozitivno utiecati na odnos s tom osobom, a kako negativno? 

Grupe prezentiraju svoje zaključke i vodi se diskusija. Navodimo učesnike da promisleopojmu asertivna komunikacija i načine kako je koristimo. 

Nakon prezentacije grupa u završnom dijelu radionice svakoj grupi dostavimo jednopitanjei odredimo pet minuta za dogovor i prezentiranje svojih odgovora. 

Pitanja: 

• Šta ste naučili iz ove radionice? 

• Ukoliko ćutimo, kako se to odražava na naša osjećanja i poziciju u tomodnosu? • Da li je ćutnja o onome što nas muči pristup koji će naš odnos učiniti boljim? • Kakve su zaključke izvukli iz vježbe rukovanja? 

• Kakve su zaključke izvukli iz druge vježbe (rad u grupama)? Donošenje zaključaka. 

Aktivno eksperimentsanje - Predstavimo Točak odluka i objašnjavamo uz diskusijui savjeteza efektivno komuniciranje.

● SAVJETI ZA EFEKTIVNO KOMUNICIRANJE 

Jasna komunikacija se događa onda kada je poruka koja se šalje jednaka poruci kojukaotakvu primalac razumije. 

• Ljudi komuniciraju verbalno i neverbalno. 

• Važno je provjeriti da li je naša poruka ispravno protumačena, posebno ako se radi oteškoj emotivnoj temi. Pažljivo slušanje s uvažavanjem jedna je od najvažnijih sposobnosti kadajedobra komunikacija u pitanju. Međutim, kulturne norme utječu na to kakav vid komunikacijese smatra prikladnim. Aktivno i slušanje bez predrasuda može unaprijediti komunikaciju. 

Prilikom slušanja pomaže sljedeće: 

• pokušati shvatiti drugu osobu; 

• govoriti potvrdne rečenice drugoj osobi, kao naprimjer, „U potpunosti razumijemkakoseosjećaš“ ili „Slažem se“; 

• uspostavljati kontakt očima; 

• davati pozitivne neverbalne signale, kao što su osmijeh, klimanje glavomili tapšanjepoleđima; 

• traženje pojašnjenja.

 

 

 

Potrebni resursi

1. Chart papir 

2. Olovke 

3. Bojice 

4. Točak odluka 

 

Praćenje i procjenjivanje

Kroz promatranje u grupnim diskusijama, rad u parovima i refleksije o zadatcima
 Korištenje feedback-a od grupe i instruktora

Ideje za domaće zadaće (nastavak aktivnosti) i uključivanje roditelja

Refleksija na komunikaciju: Zadatak u kojem učesnici analiziraju vlastite stilove komunikacije u svakodnevnim situacijama.
Praktična primjena: Svaki učesnik vježba asertivnu komunikaciju kroz simulirane razgovore sa partnerom.

Savjeti za druge nastavnike/ce kod realizacije ove lekcije/teme

Vještine komuniciranja i donošenja odluka Napravite parove među učenicima i vježbajtekomunikacijske vještine, igra uloga (role-playing) korisna je i zabavna. Kada podučavateovještinama komuniciranja i donošenja odluka, osigurajte brojne konkretne primjere koji imajuveze sa životom vaših učenika. Većini učenika su potrebne dodatne vještine, praksa i podrškau učenju o tome kako iskazati osjećanja. Modelirajte komunikacijske vještine, kaoštosuslušanje i davanje odgovora bez predrasuda. Ovo je veoma važan dio u podučavanjuoovimvještinama. Sjetite se važnosti neverbalne komunikacije. Budite svjesni vašeg govora tijela. Osoba može svojim govorom tijela slati poruke koje su u suprotnosti s onimšto ta osobagovori. Stvorite sigurnu sredinu gdje svi učenici mogu otvoreno komunicirati, uključujući i one učenike koji se tradicionalno drže po strani pred drugima. Međutim, izbjegavajtedaprisiljavate bilo koga da govori o ličnim ili osjetljivim temama. 

 


Hvala na dijeljenju ideja rada sa nastavnicima.Da bi mogli djecu/učenike naučiti adekvatno komunicirati prvo moramo na svojoj komunikaciji.Podržavam uvijek ideje rada sa kolektivima na ovom nivou.

Slične objave


Dopisivanje

Morate biti prijavljeni da biste ćaskali