PEN PAL - Učeniku ima ko da piše...

MOJA PEDAGOŠKA UVJERENJA

Smatram da je uloga edukatora ( nastavnika, stručnog saradnika…) da bude moderator, neko ko će usmjeravati i uticati na učenike da osavremene proces učenja, te da kod učenika razvije samostalnost kod snalaženja u upotrebi raznih informacijskih izvora. Vjerujem da svi podjednako možemo sudjelovati u procesu učenja, prema mogućnostima i potencijalima. Da bismo uspjeli u tome, edukator uvijek mora biti otvoren za „rad na sebi“ i da prevaziđe užestručni krug učenja i djelovanja. Obzirom da nefleksibilan NPP i predviđeni sadržaji ne ostavljaju puno prostora za razvoj kreativnosti i kritičkog mišljenja kod učenika, smatram da osim primjene inovativnih metoda i strategija na času, neformalni oblik učenja ( radionice, projekti, sastanci, debate, ...) otvara prostor za građenje pozitivne, poticajne atmosfere učenja, stalnog promišljanja o sadržajima, povezivanja stečenog znanja sa životnim izazovima i situacijama. Vjerujem da svi u čvrstom lancu obrazovno-odgojnog procesa imamo zajednički cilj, a to je uspjeh učenika. Ne zanemarujući važnost formativnog ocjenjivanja, mislim na uspjeh učenika u smislu razvijanja životnih kompetencija i vještina, koji svakako počinju sa informacijskom I medijskom pismenošću i kritičkim promišljanjem.

KRATAK OPIS PRAKSE

Učenici IX razreda povezali su se sa svojim vršnjacima iz škole Het Bouwens u Panningenu, u Nizozemskoj. Učenici su se tokom 6 sedmica upoznavali i družili u online okruženju. Nakon toga su izradili pasoše kojima su predstavili nove prijatelje, kulturu, tradiciju, sistem školovanja, i druge zanimljivosti o njima, njihovom gradu i državi. Zajednički su izradili „pečat“ u pasošu kako bi potvrdili virtuelno putovanje u Nizozemsku, odnosno u Bosnu i Hercegovinu. Cilj je iskoristiti društvene mreže i komunikacionu tehnologiju za učenje, druženje, upoznavanje i istraživanje. Također, učenici su kroz razgovore i izradu pasoša razvijali svoje digitalne i komunikacijske vještine i unaprijedili poznavanje engleskog jezika, te pokazali razumijevanje medijske i informacijske pismenosti. Na najbolji način su predstavili sebe, svoju školu i svoju domovinu. Stekli su prijatelje, učili kroz neformalni razgovor, istraživali I naučili selektovati, vrednovati informacije te ih predstaviti.

POLAZIŠTA

Inicijalna ideja, prvi „klik“ je krenuo u Stepu i od Stepa. U toku procesa online nastave, u okolnostima rada u jeku pandemije, kao i većina edukatora, trudila sam se da istražujem, pitam, razmjenjujem ideje i prakse na mrežama. U okviru Stepovih aktivnosti koje su bile pomoć i inspiracija tokom jedne izuzetno teške godine, bila je i rubrika Razglednice iz svijeta koje su govorile kako teče online nastava u drugim zemljama. Razglednicu iz Holandije poslala je kolegica Azra Saračević, profesorica engleskog jezika u školi Het Bouwens u Nizozemskoj, koju sam kontaktirala i zajedno smo došli na ideju o realizaciji prakse. Edukatori su se povezali, razmjenjuju ideje, probleme, rješenja. A djeca?

Da li učenike u različitim državama, u drugačijem sistemu obrazovanja, odgoja, kulture i tradicije povezuje „zajednički, globalni  problem“ – njihova budućnost.  Osnovno polazište je bilo povezati učenike i  iskoristiti društvene mreže i komunikacionu tehnologiju za učenje, druženje, upoznavanje i istraživanje, a pri tome ostvariti osnovne ciljeve I ishode koje smo zajedno sa učenicima postavili. Kao polazište poslužio je Pen Pal, koji smo prilagodili I stvorili jedan novi koncept upoznavanja I učenja, koji podrazumijeva informacije o učeniku, državi ( gradu), sistemu školovanja, kulturi I tradiciji I interesovanjima učenika. Posve je jasno da današnja djeca koriste I vole tehnologiju, i upravo zbog toga ne treba ih “odvajati” od nje, nego ih pustiti da komuniciraju, rade I istražuju u njihovom “sigurnom” okruženju, a to je danas digitalno okruženje. Edukatori imaju ulogu mentora koji učenike osnažuje i podučava da razviju vještine snalaženja u vrtlogu informacija i medijskih sadržaja.

CILJ I ISHODI

Cilj je da učenici razviju jezičke i govorničke kompetencije i vještine, da postanu elokventni, da razvijaju govorništo, socijalne vještine, usvoje pravila komunikacije. Da stečeno znanje iz engleskog jezika i digitalne vještine primjene u svakodnevnom životu. 

Cilj je da razviju medijsku i digitalnu pismenost, nauče da uče, i da uz primjenu odgovarajućih metoda, strategija, vještina nauče da „stvaraju novo znanje“, te da nauče prezentovati informacije i sadržaje. 

Ishodi:

Učenici će primijeniti usvojena znanja iz engleskog jezika i informatike
Učenici će usavršiti vještine komunikacije- sposobnost započinjanja, razvijanja i efektnog kraja razgovora
Učenici će analizirati i uporediti školske sisteme iz dvije države
Učenici potiču i predlažu nove ideje i predlažu rješenja
Učenici stiču samopouzdanje i sigurnost pri svakom javnom nastupu
Učenici rade na razvoju vlastite ličnosti
Učenici prosuđuju na osnovu argumentacije i uče da nude nova rješnja
Učenici će kreirati i prezentirati samostalni rad i izvršiti samoprocjenu i procjenu rada
 

DETALJAN OPIS REALIZACIJE 

UVOD

Nastavnica engleskog jezika iz Nizozemske i bibliotekarka JU OŠ „Sokolje“ detaljno su razradili plan i program aktivnosti za učenike, ciljeve, ishode, kao i način prezentacije samostalnih završnih radova. 

Aktivnost 1

Učenici ( 11 učenika iz OŠ „Sokolje“ i 11 učenika iz Panningena)  su na zajedničkom sastanku ( Office 365-Teams) upoznati sa idejom i načinom realizacije aktivnosti, te smo zajedno sa njima proširili prvobitne ciljeve koje smo postavili. Na ovom sastanku učenicima su dodijeljeni penpal drugari, metodom slučajnog uzorka. 

Aktivnost 2

Razgovor sa učenicima o osnovama komunikacije, posebno komunikacije putem e-pošte, vibera i msn-a. 

Aktivnost 3

Na sastanku putem platforme bibliotekarka škole sa učenicima detaljno je prošla kroz faze rada na zajedničkom pasošu. 

Aktivnost 4

Tokom rada uključene su i nastavnice engleskog jezika i informatike ( Ena Čelik i Maida Herac), kako bi učenicima pružile podršku i pomoć tokom izrade završnih radova, te i vrednovale učenike kroz zajednički rad. 

Aktivnost 5

Tokom rada održani su konsultativni sastanci i diskusije sa svim učesnicima. 

Aktivnost 6

Na završnom događaju prezentovani su pasoši i pečati. Učenici su razgovarali da li su na osnovu upita dali dovoljno validnih informacija, da li završni radovi zaista prezentuju ono što su imali da kažu, da li su podaci tačni, provjereni. Analizirali su pasoše i razgovarali o sistemu školovanja ( posebno u uslovima pandemije). Nudili su rješenja i primjere kako bi se nešto moglo „prenijeti i ugraditi“ u naš sistem obrazovanja, te ponudili neke ideje rada iz naše školske zajednice. 

Aktivnost 7

Učenici su samoinicijativno dodatno željeli da naprave kratak osvrt na aktivnosti i način učenja koji su realizovali tokom rada na cjelokupnom projektu. Svoj osvrt i ideje prezentovali su u školskoj zajednici ( putem Teamsa) gdje su dali konkretne prijedloge i ideje u načinu poučavanja i izvođenja nastave. Nekoliko nastavnika je pozdravilo ove ideje i unijelo promjene koje su im učenici predložili. 

POSTIGNUTI REZULTATI

Konačni rezultat prakse su 22 samostalna, istraživačka rada-pasoša učenika koji su predstavljeni unutar školskih zajednica (u Sarajevu i Panningenu),a koji ujedno govore o  poboljšanju učeničkih vještina komunikacije, načina prestavljanja i prezentacije rezultata rada. Jednako važni (možda važniji obzirom na okolnosti ) su nemjerljivi rezultati realizacije ove prakse: komunikacija, druženje, upoznavanje, razmjena mišljenja, pogleda, stavova, dijeljenje želja, ambicija i pogleda na budućnost, koji su više iskazani u njihovoj privatnoj komunikaciji tokom zajedničkog rada. Rezultat prakse su i ideje i prijedlozi učenika o stilu poučavanja, metodama i strategijama, te konkretnim prijedlozima za izvođenje nastave. Nastavnici engleskog jezika, informatike i matematike su prihvatili prijedloge i „uklopili“ ih u svoj rad sa učenicima.

Dodatni komentari i sugestije drugim nastavnicima koji bi željeli implementirati vašu ideju

Praksa je primjenjiva u svim školama, za sve edukatore u osnovnim i srednjim školama. Praksa se može kombinovati i kao vid projektne ili redovne nastave, posebno iz maternjeg i stranih jezika i informatike, geografije, biologije, građanskog obrazovanja..., kao i vannastavnih aktivnosti. Praksa može postati uobičajeni, trajni način rada uz dodatne izmjene, prijedloge i ideje.