Kipling tehnika
Navedena tehnika nosi naziv po prezimenu poznatog pisca Rudyarda Kiplinga (Knjiga o džungli). On je koristio šest pitanja uz pomoć kojih se potiču ideje u rješavanju problema: Šta?, Gdje?, Kada?, Kako?, Zašto i Ko?.
Način primjene
Prilikom rješavanja nekog problema u nastavi, možemo se istim pozabaviti i na način da ga rješavamo davanjem odgovora na ovih šest pitanja. Pitanja se koriste kao podražaj da mišljenje ide u mnogim pravcima, kratka su i direktna, ali općenita, što omogućava njihovu primjenu u različitim situacijama, tokom analiziranja različitih problema, a sve ih to čini veoma fleksibilnim resursima u nastavi. Npr. postavljaju se pitanja u vidu sheme na tabli ili chart-papiru: Šta je problem? Gdje se događa? Zašto se problem dešava? Kada se problem dešava? Kako se može riješti problem? Kako se treba/ne treba uključiti u rješavanje problema?. Tehnika se može koristiti u uvodnom, glavnom i u završnom dijelu sata, ovisno od sadržaja koji se realizira i očekivanih ishoda učenja.
Primjer primjene
Tehnika je izuzetno primjenjiva na satu književnosti tokom predmetne (sadržajne analize) književnog teksta. Nakon interpretativnog čitanja književnog teksta ili slušanja zapisa teksta sa zvučne čitanke, slijedi emocionalno-intelektualna pauza i sređivanje utisaka. Uobičajena metodička etapa koja slijedi je provjera stepena shvaćenosti književnosg teksta gledano iz ugla uočavanja prostorno-vremenskih dimenzija, likova, glavnog događaja, uzročno-posljedičnih veza među događajima i sl. Nastavnici obično pristupaju u ovoj etapi postavljanju pitanja razumijevanja sadržaja teksta na globalnom nivou jer tek kasnije slijedi detaljna analiza književnog teksta. U ovoj etapi nastavnik može na plakatu ili flip-chart papiru postaviti shemu sa šest pitanja prema Kipling tehnici i učenike usmjeriti da daju odgovore na ista (davanje frontalnih odgovora, primarne ideje, sekundarne ideje, samostalno popunjavanje shema na nastavnim listićima, rad u malim grupama na popunjavanju shema sa šest pitanja i sl).
Slijedi model primjene u III razredu (IKT ''Zlatna sjekira'', japanska bajka), glavni dio sata:
- Interpretaivno čitanje teksta u cjelini (nastavnik)
- Emocionalno-intelektualna pauza (sređivanje utisaka nakon čitanja/slušanja)
- Globalna analiza (provjera stepena shvaćenosti teksta) Učenici zajedno sa nastavnikom popunjavaju shemu sa Kipling tehnikom (šest pitanja i centralni pojam/problem) koja je postavljena na flip-chart papiru. Popunjavanjem sheme učenici će sagledati glavni događaj u tekstu ''Zlatna sjekira'' na globalnom nivou i pripremiti se za detaljniju analizu u narednim etapama.
Problem: poštenje ili prevara? Šta? Gdje? Kako? Zašto? Kada?
Shema 1. Bjanko shema sa postavljenim problemom
Problem: poštenje ili prevara gubitak sjekire šuma, jezero, selo poštenje nasuprot prevare lični dobitak, nagrada drvosječa, mladi drvosječa neodređeno vrijeme
Shema 2. Shema sa datim odgovorima na postavljeni problem
- Interpretacija književnog teksta s fokusom na elemente sadržajne (predmetne) analize:
- radnju (tok događaja i glavni dogđaj u tekstu- temu),
- karakterizaciju likova ( likovi, njihove osobine i međuodnos) i
- uočavanje ključnih ideja u tekstu.
Sugestije
Ukoliko bi se tehnika koristila u uvodnom dijelu sata, onda bi se mogla pročitati neka kraća priča koja ima sličnu tematiku, a problem iz te priče analizirati kroz datih šest pitanja. Nakon toga bi se mogla najaviti nastavna jedinica koja u svom fokusu ima književni tekst koji se odnosi na sličan, ili isti životni problem, ali se s njim susreću neki drugi likovi. Nakon toga u glavnom diejlu sata bi se realizirala interpretacija s fokusom na sadržajnu analizu. U završnom dijelu sata bi se mogla popuniti shema za Kipling tehniku kako bi se sintetizirali elementi sadržajne analize teksta iz glavnog dijela sata i uporedili pristupi rješavanju problema predstavljenih na shemama iz uvodnog i završnog dijela sata.
Priča:
ZLATNA SJEKIRA
Japanska bajka
Slične objave
Igra uloga oblik je iskustvenog učenja u kojem učenici preuzimaju dodijeljene uloge, karaktere ili funkcije i stiču snažna iskustva kroz simulirane situacije stvarnog svijeta
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Metoda u kojoj nastavnik usmjerava proces čitanja u manjim grupama u cilju razvoja vještine samostalnog čitanja, razumijevanja, analize te kritičkog promišljanja o sadržaju materijala koji se koristi u nastavi.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Donec quam felis, ultricies nec,
Kroz učeću aktivnost ,,Moja porodica’’ za djecu i roditelje ,djecu ćemo upoznati sa članovima porodica djece koji čine našu grupu. Desanka Pandilovski i Ivana Dragojlović
Kroz učeću aktivnost “Domaće životinje i korist od domaćih životinja” ponavlja se znanje o životinjama kroz vizuelnu i vokalnu stimulaciju, rad u različitim centrima aktivnosti i kroz zabavnu igricu Zaledi se.
Putovanje u svemir je učeća aktivnost koja upoznaje sa čudima Sunčevog sistema, pruža im mogućnost da prošire svoje vidike, steknu znanja izvan planete Zemlje ukazujući im na njenu jedinstvenost i potrebu za njenim očuvanjem.