Kipling tehnika

Navedena tehnika nosi naziv po prezimenu poznatog pisca Rudyarda Kiplinga (Knjiga o džungli). On je koristio šest pitanja uz pomoć kojih se potiču ideje u rješavanju problema: Šta?, Gdje?, Kada?, Kako?, Zašto i Ko?.

Kipling tehnika

Način primjene

Prilikom rješavanja nekog problema u nastavi, možemo se istim pozabaviti i na način da ga rješavamo davanjem odgovora na ovih šest pitanja. Pitanja se koriste kao podražaj da mišljenje ide u mnogim pravcima, kratka su i direktna, ali općenita, što omogućava njihovu primjenu u različitim situacijama, tokom analiziranja različitih problema, a sve ih to čini veoma fleksibilnim resursima u nastavi. Npr. postavljaju se pitanja u vidu sheme na tabli ili chart-papiru: Šta je problem? Gdje se događa? Zašto se problem dešava? Kada se problem dešava? Kako se može riješti problem? Kako se treba/ne treba uključiti u rješavanje problema?. Tehnika se može koristiti u uvodnom, glavnom i u završnom dijelu sata, ovisno od sadržaja koji se realizira i očekivanih ishoda učenja.

Primjer primjene

Tehnika je izuzetno primjenjiva na satu književnosti tokom predmetne (sadržajne analize) književnog teksta. Nakon interpretativnog čitanja književnog teksta ili slušanja zapisa teksta sa zvučne čitanke, slijedi emocionalno-intelektualna pauza i sređivanje utisaka. Uobičajena metodička etapa koja slijedi je provjera stepena shvaćenosti književnosg teksta gledano iz ugla uočavanja prostorno-vremenskih dimenzija, likova, glavnog događaja, uzročno-posljedičnih veza među događajima i sl. Nastavnici obično pristupaju u ovoj etapi postavljanju pitanja razumijevanja sadržaja teksta na globalnom nivou jer tek kasnije slijedi detaljna analiza književnog teksta. U ovoj etapi nastavnik može na plakatu ili flip-chart papiru postaviti shemu sa šest pitanja prema Kipling tehnici i učenike usmjeriti da daju odgovore na ista (davanje frontalnih odgovora, primarne ideje, sekundarne ideje, samostalno popunjavanje shema na nastavnim listićima, rad u malim grupama na popunjavanju shema sa šest pitanja i sl). 

 

Slijedi model primjene u III razredu (IKT ''Zlatna sjekira'', japanska bajka), glavni dio sata:

  • Interpretaivno čitanje teksta u cjelini (nastavnik)
  • Emocionalno-intelektualna pauza (sređivanje utisaka nakon čitanja/slušanja)
  • Globalna analiza (provjera stepena shvaćenosti teksta)                                         Učenici zajedno sa nastavnikom popunjavaju shemu sa Kipling tehnikom (šest pitanja i centralni pojam/problem) koja je postavljena na flip-chart papiru. Popunjavanjem sheme učenici će sagledati glavni događaj u tekstu ''Zlatna sjekira'' na globalnom nivou i pripremiti se za detaljniju analizu u narednim etapama.

Shema 1. Bjanko shema sa postavljenim problemom

Problem: poštenje ili prevara                                                                                      gubitak sjekire                                                                                                          šuma, jezero, selo                                                                                            poštenje nasuprot prevare                                                                                          lični dobitak, nagrada                                                                                                drvosječa, mladi drvosječa                                                                                    neodređeno vrijeme 

Shema 2. Shema sa datim odgovorima na postavljeni problem

  • Interpretacija književnog teksta s fokusom na elemente sadržajne (predmetne) analize: 
  • radnju (tok događaja i glavni dogđaj u tekstu- temu), 
  • karakterizaciju likova ( likovi, njihove osobine i međuodnos) i 
  • uočavanje ključnih ideja u tekstu.

Sugestije

Ukoliko bi se tehnika koristila u uvodnom dijelu sata, onda bi se mogla pročitati neka kraća priča koja ima sličnu tematiku, a problem iz te priče analizirati kroz datih šest pitanja. Nakon toga bi se mogla najaviti nastavna jedinica koja u svom fokusu ima književni tekst koji se odnosi na sličan, ili isti životni problem, ali se s njim susreću neki drugi likovi. Nakon toga u glavnom diejlu sata bi se realizirala interpretacija s fokusom na sadržajnu analizu. U završnom dijelu sata bi se mogla popuniti shema za Kipling tehniku kako bi se sintetizirali elementi sadržajne analize teksta iz  glavnog dijela sata i uporedili pristupi rješavanju problema predstavljenih na shemama iz uvodnog i završnog dijela sata. 

Priča:

ZLATNA SJEKIRA

Neki drvosječa je sjekao drva u šumi uz jedno veliko jezero. Snažni udarci: Kon! Kon! odjekivali su daleko po okolici. Jedanput je drvosječa jako i vrlo nezgodno izmahnuo sjekirom te mu ona ispade iz ruke i pljus!- pade u vodu i nestade u dubinama jezera.
- Gle bijede i nevolje- tužno reče drvosječa, gledajući u jezero u čijim je dubinama nestala nejgova sjekira- Baš sam nesrećan!
Drvosječa je stajao tako i razmišljao. Kod kuće nije imao ni jednog drveta i sada nije znao šta da radi. Ali iznenada se iz vode pojavoi starac sa dugom bradom i upita drvosječu:
- Šta kukaš, prijatelju? Šta se dogodilo?
- Sjekira mi je maloprije pala u vodu- odgovori mu on.
- Oh, zbilja si nesrećan čovjek! Ali, ništa, ja ću ti je povratiti reče starac i nestade u vodi.
Poslije nekoliko minuta, on se pojavi na površini jezera. U ruci mu je blistala prekrasna zlatna sjekira.
- Je li ovo tvoja sjekira?- upita starac.
- Ne, nije to moja!-odgovori drvosječa.
- Dobro, onda ću ponovo potražiti!- reče starac i nestade u dubinama jezera. Dugo ga otuda nije bilo. Najzad se pojavi. U ruci je držao neobično lijepu srebrenu sjekiru.
-Teško je nađoh!- reče. - Ovo će sigurno biti tvoja.
- Ne, nije ni ta. Moja je obična željezna.
- A, tako! Onda opet moram da tražim.
I starac zaroni u vodu. Ubrzo se pojavi iz vode sa drvosječinom sjekirom.
- E, je li ovo tvoja?
- Jeste! To je! Baš ti hvala što si mi je izvadio.
Drvosječa je neprestano zahvaljivao starcu, dok mu ovaj najzad reče:
- Vidim da si, zaista, pošten čovjek! E, kad si takav, evo ti onda na dar i ove dvije.
Starac mu izvadi iz vode i zlatnu i srebrenu sjekiru, izbaci ih na obalu i nestade u dubinama jezera. Drvosječa se vrati kući i susjedima ispriča kako je od dobroćudnog starca sa bijelom bradom dobio na poklon zlatnu i srebrenu sjekiru. Ču za taj slučaj i neki mladi drvosječa iz susjednog sela,pa i on poželi da dobije sličan poklon. Zato se uputi na isto mjesto, stade sjeći drva, pa hotimice ispusti sjekiru u vodu.
- Gle nesreće!- uzviknu koliko je mogao i stade buljiti u vodu gdje je maloprije pala sjekira.
- Šta kukaš prijatelju? Šta ti se dogodilo?
- Sjekira mi je pala u vodu!
- Vidiš, zbilja si nesrećam! Ali ništa, potražit ću je.
Čim je starac izgovorio te riječi, već ga je nestalo ispod površine vode. Čekao je mladi drvosječa, čeako i neprestano mislio o velikoj zlatnoj sjekiri. Prošlo je nekoliko minuta i otuda se pojavi starac sa neobično sjajnom sjekirom.
- Je li ovo tvoja sjekira?- upita on.
- Jeste, jeste, to je upravo ta!- uskliknu drvosječa sav sretan što će i on dobiti zlatnu sjekiru.
- Da, ali takav lažac kao što si ti nikada neće naći svoju vlastitu- reče starac i odmah iščeznu u vodi velikog jezera.

 


                                                                                                            Japanska bajka                           

 

Slične objave


Dopisivanje

Morate biti prijavljeni da biste ćaskali