Kako učenici doživljavaju nastavni predmet „Digitalni svijet“ – glas djece kao putokaz za nastavu budućnosti
Ovaj rad pokušava dati odgovor na pitanje "Zašto je važno slušati učenike kada govorimo o digitalnom obrazovanju?" Kroz rezultate istraživanja prikazani su načini na koji učenici sagledavaju nastavni predmet Digitalni svijet
Kada je nastavni predmet Digitalni svijet uveden u osnovne škole Republike Srpske 2021. godine, otvorena su brojna pitanja: da li je djeci zaista potreban poseban predmet posvećen digitalnim kompetencijama, na koji način ga učenici prihvataju i da li ga doživljavaju kao koristan ili kao još jednu obavezu u školskom rasporedu? Upravo iz te potrebe – da se glas učenika čuje i uvaži – nastao je naučni rad „Stavovi učenika o nastavnom predmetu Digitalni svijet“.
Ovaj rad nije nastao iz teorijske radoznalosti, već iz svakodnevne školske prakse. Kao učitelj, svjedočim da učenici već u najranijem uzrastu žive u digitalnom okruženju. Oni koriste pametne telefone, tablete, aplikacije i internet, često i prije nego što u potpunosti razumiju mogućnosti, ali i rizike koje taj svijet nosi. Zato sam želio da provjerim: kako sami učenici doživljavaju predmet koji ih uvodi u taj svijet na pedagoški osmišljen način?
Istraživanje koje daje riječ učenicima
Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1545 učenika trećih i četvrtih razreda iz svih regija Republike Srpske, što mu daje posebnu vrijednost i reprezentativnost. Učenici su anonimno iznosili svoje stavove o nastavnom predmetu Digitalni svijet, o njegovim prednostima i mogućim nedostacima, kao i o faktorima koji utiču na njihov odnos prema predmetu.
Posebno zanimljivim smatram činjenicu da su učenici bili spremni i sposobni da promišljaju o nastavi koju pohađaju. Njihovi odgovori pokazuju da djeca ne doživljavaju školu pasivno – naprotiv, ona jasno prepoznaju šta im je korisno, šta ih motiviše i šta im pomaže da bolje razumiju svijet u kojem odrastaju.
Šta su rezultati pokazali?
Jedan od ključnih nalaza istraživanja jeste da su stavovi učenika u cjelini usmjereni ka prednostima nastavnog predmeta Digitalni svijet. Učenici prepoznaju značaj ovog predmeta i doživljavaju ga kao koristan i zanimljiv. Ovaj podatak je ohrabrujući, posebno ako uzmemo u obzir da se radi o relativno novom nastavnom predmetu čija implementacija još uvijek traje.
Interesantno je da ne postoje značajne razlike u stavovima učenika u odnosu na pol i razred. I dječaci i djevojčice, kao i učenici trećeg i četvrtog razreda, u sličnoj mjeri prepoznaju vrijednost predmeta. Ovo ukazuje da je Digitalni svijet predmet koji ima univerzalnu pedagošku vrijednost i koji odgovara potrebama djece različitih interesovanja i sposobnosti.
Sa druge strane, istraživanje je pokazalo da postoje značajne razlike u stavovima učenika u odnosu na njihov školski uspjeh iz ovog predmeta, kao i u odnosu na roditeljsku kontrolu upotrebe digitalnih uređaja. Učenici koji imaju bolji uspjeh i oni čiji roditelji aktivno prate i usmjeravaju njihovo korišćenje tehnologije, iskazuju pozitivnije stavove. Ovaj nalaz snažno ukazuje na to da digitalno obrazovanje nije samo zadatak škole, već i porodice.
Kako ovaj rad može pomoći nastavnoj praksi?
Posebnu vrijednost rada vidim u tome što on ne nudi kritiku radi kritike, već pedagoški optimizam. Učenici jasno poručuju da žele da uče o digitalnom svijetu, ali i da očekuju da se nastava stalno unapređuje, osavremenjuje i prilagođava njihovim potrebama i tehnološkom razvoju društva.
Kome mogu biti korisni rezultati?
- učiteljima i nastavnicima, kao smjernica za planiranje nastave,
- školama, kao podrška daljem unapređivanju uslova rada,
- donosiocima odluka, kao argument za kontinuirano ulaganje u digitalno obrazovanje,
- roditeljima, kao podsjetnik da je njihova uloga u digitalnom vaspitanju djece nezamjenljiva.
Pogled u budućnost
Digitalni svijet nije samo nastavni predmet, već je odraz stvarnosti u kojoj djeca odrastaju. Ovaj rad pokazuje da su učenici spremni da prihvate digitalno obrazovanje kao sastavni dio škole, ali i da od odraslih očekuju odgovornost, podršku i jasno usmjeravanje.
Vjerujem da slušanjem učeničkog glasa možemo graditi kvalitetniju školu i smislenije obrazovanje. Zato ovaj rad nije kraj, već početak jednog šireg dijaloga o tome kako da digitalne kompetencije postanu stvarna snaga, a ne samo formalni ishod nastave.
Slične objave
Igra uloga oblik je iskustvenog učenja u kojem učenici preuzimaju dodijeljene uloge, karaktere ili funkcije i stiču snažna iskustva kroz simulirane situacije stvarnog svijeta
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Metoda u kojoj nastavnik usmjerava proces čitanja u manjim grupama u cilju razvoja vještine samostalnog čitanja, razumijevanja, analize te kritičkog promišljanja o sadržaju materijala koji se koristi u nastavi.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Donec quam felis, ultricies nec,
Kroz učeću aktivnost ,,Moja porodica’’ za djecu i roditelje ,djecu ćemo upoznati sa članovima porodica djece koji čine našu grupu. Desanka Pandilovski i Ivana Dragojlović
Kroz učeću aktivnost “Domaće životinje i korist od domaćih životinja” ponavlja se znanje o životinjama kroz vizuelnu i vokalnu stimulaciju, rad u različitim centrima aktivnosti i kroz zabavnu igricu Zaledi se.
Putovanje u svemir je učeća aktivnost koja upoznaje sa čudima Sunčevog sistema, pruža im mogućnost da prošire svoje vidike, steknu znanja izvan planete Zemlje ukazujući im na njenu jedinstvenost i potrebu za njenim očuvanjem.