Digitalni svijet između učionice i porodice
Osvrt na provedeno istraživanje i objavljen naučni rad o percepcijama učitelja i roditelja prema nastavnom predmetu Digitalni svijet u osnovnoj školi
Djeca današnjice odrastaju okružena digitalnim uređajima. Telefoni, tableti, računari i internet postaju njihova svakodnevica, često prije i nego što nauče tečno čitati. To je stvarnost koju škola ne može zanemariti, već joj se mora prilagoditi i na nju adekvatno odgovoriti na vaspitno-obrazovni način.
Iz tog razloga u obrazovni sistem Republike Srpske uveden je nastavni predmet Digitalni svijet, koji se od školske 2021/22. godine sukcesivno implementira od drugog do petog razreda osnovne škole. Za cilj ima da učenicima pomogne da razumiju digitalno okruženje, razviju kritičko mišljenje, odgovornost u onlajn prostoru i osnovne digitalne kompetencije potrebne za život u savremenom društvu.
Digitalni svijet kao izazov i prilika
Kao i svaka novina u nastavi, i ova je donijela brojna pitanja i dileme. Sa jedne strane vlada mišljenje da je predmet neophodan kako bi škola bila u koraku s vremenom, drugi strahuju da digitalizacija može uticati na djetinjstvo i tradicionalne vrijednosti odrastanja.
Da bi se bolje razumjeli stavovi o ovom predmetu, sprovedeno je istraživanje na uzorku od 118 učitelja i 236 roditelja u pet opština i gradova Republike Srpske. Istraživanjem se željelo provjeriti na koji način učitelji i roditelji percipiraju vrijednosti i ograničenja predmeta Digitalni svijet i da li između njih postoje značajne razlike.
Rezultati su pokazali da i učitelji i roditelji u većoj mjeri prepoznaju vrijednosti predmeta nego njegova ograničenja. Učitelji ističu da predmet doprinosi razvoju kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i svijesti o bezbjednom ponašanju u digitalnom okruženju, dok roditelji u njemu vide priliku da djeca nauče kako pravilno koristiti tehnologiju i prepoznati njene rizike.
Razlike u percepcijama
Iako je opšta slika pozitivna, istraživanje je otkrilo nekoliko zanimljivih razlika. Mlađi roditelji pokazuju nešto više povjerenja u predmet, što se može objasniti njihovom većom blizinom digitalnom svijetu i iskustvom u korišćenju tehnologije. Sa druge strane stariji roditelji zadržavaju dozu opreza. Kod učitelja, međutim, nije bilo većih razlika u stavovima u zavisnosti od starosti, radnog staža ili sredine u kojoj rade – većina ih je iskazala podršku predmetu i prepoznala njegov značaj.
Jedna od zanimljivosti je i to što su roditelji nižeg nivoa obrazovanja pokazali veću naklonost prema predmetu nego roditelji sa višim obrazovanjem. Moguće je da u ovom predmetu vide priliku da škola pomogne djeci da nauče ono što oni sami nisu imali priliku savladati – kako da tehnologiju koriste umjereno i bezbjedno. Visokoobrazovani roditelji, češće izloženi brzim tehnološkim promjenama i rizicima, pokazuju nešto veći oprez.
Izazovi u realizaciji
Iako je predmet dobro prihvaćen, njegova realizacija nije bez poteškoća. Nedovoljna opremljenost škola, potreba za dodatnim usavršavanjem nastavnika i nedovoljno razvijena saradnja s roditeljima predstavljaju najčešće izazove. Ipak, istraživanje pokazuje visok stepen entuzijazma kod učitelja, naročito onih koji su već stekli iskustvo u realizaciji nastave. Učenici pozitivno reaguju na sadržaje koji kombinuju tehnologiju sa kreativnim zadacima i timskim radom, što potvrđuje da digitalno okruženje može biti snažan podsticaj za učenje i motivaciju.
Osvrt i značaj
Rezultati ovog istraživanja šalju jasnu poruku da je Digitalni svijet prepoznat kao predmet od velikog vaspitno-obrazovnog značaja. Iako hipoteze o značajnim razlikama u stavovima nisu u potpunosti potvrđene, sam rezultat da i učitelji i roditelji podržavaju razvijanje digitalnih kompetencija pokazuje visok nivo pedagoškog optimizma.
Škola danas ima dvostruku ulogu: da čuva tradicionalne vrijednosti učenja, ali i da priprema učenike za život u digitalnom dobu. „Digitalni svijet“ može postati most između ta dva cilja – prostor u kome se tehnologija koristi kao sredstvo za učenje, saradnju i kritičko mišljenje.
Da bi ovaj predmet u potpunosti zaživio, potrebno je nastaviti sa stručnim usavršavanjem nastavnika, poboljšati tehničke uslove u školama i osnažiti partnerstvo sa roditeljima. Samo tako će učenici razviti kompetencije koje će im omogućiti da tehnologiju koriste kao saveznika, a ne kao prepreku.
Zaključna misao
Škola budućnosti ne može postojati bez digitalnih kompetencija, ali ni bez čovječnosti i odgovornosti. Upravo je u tome suština predmeta Digitalni svijet – naučiti učenike da razumiju tehnologiju, ali i da ostanu ljudi u svijetu koji se mijenja brže nego ikada ranije.
Autori: Danilo Vasiljević i Draženko Jorgić
Slične objave
Igra uloga oblik je iskustvenog učenja u kojem učenici preuzimaju dodijeljene uloge, karaktere ili funkcije i stiču snažna iskustva kroz simulirane situacije stvarnog svijeta
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Metoda u kojoj nastavnik usmjerava proces čitanja u manjim grupama u cilju razvoja vještine samostalnog čitanja, razumijevanja, analize te kritičkog promišljanja o sadržaju materijala koji se koristi u nastavi.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aenean commodo ligula eget dolor. Aenean massa. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Donec quam felis, ultricies nec,
Kroz učeću aktivnost ,,Moja porodica’’ za djecu i roditelje ,djecu ćemo upoznati sa članovima porodica djece koji čine našu grupu. Desanka Pandilovski i Ivana Dragojlović
Kroz učeću aktivnost “Domaće životinje i korist od domaćih životinja” ponavlja se znanje o životinjama kroz vizuelnu i vokalnu stimulaciju, rad u različitim centrima aktivnosti i kroz zabavnu igricu Zaledi se.
Putovanje u svemir je učeća aktivnost koja upoznaje sa čudima Sunčevog sistema, pruža im mogućnost da prošire svoje vidike, steknu znanja izvan planete Zemlje ukazujući im na njenu jedinstvenost i potrebu za njenim očuvanjem.