Brainstorming

Tehnika kreativnog mišljenja koja omogućava stvaranje velikog broja raznovrsnih i drugačijih ideja na času.

Brainstorming

Znate li da smo nezaobilaznu tehniku Oluju mozgova dobili zahvaljujući Alexu Osbornu, američkom direktoru marketinga? On je primijetio da marketing stručnjaci njegove kompanije imaju sve manje kreativnih i inovativnih ideja za reklame. Ono to je uočio nakon par održanih grupnih sastanaka jeste da se kvantitet i kvalitet ideja povećeva u situacijama kada više ljudi radi zajedno na specifičnom problemu. 

Definisao ju je kao metodu kojom članovi i članice tima pokušavaju da riješe problemsku situaciju tako što sastavljaju listu novih, originalnih i neobičnih ideja. Danas, ova ideja i metoda se koristi u marketingu, radu različitih kompanija, ali i u učionicama. 

Njena primjena u učionici kreće od individualnog rada, rada u timu (brainstorming prijatelj), manjoj ili većoj grupi, te unutar cijelog razreda u sklopu različitih aktivnosti i razrednih situacija. Njom se omogućava generisanje velikog broja različitih originalnih i drugačijih ideja, perspektiva, rješenja kroz strukturirano dinamičnu atmosferu.

Podrazumijeva da, učesnici i učesnice, u jasno određenom vremenskom periodu, osmišljavaju brojne, raznolike, svestrane i zanimljive ideje o jasno definisanom pitanju/problemu/ideji/temi/pojmu, podatku ili tvrdnji/situaciji ili dogašaju /dešavanju/citatu/predmetu, slici ili pojavi i mnogim drugim tačkama koje mogu biti početak brainstorminga u zavisnosti od cilja aktivnosti i časa. 

Kako bi aktivnost ostvarila svoj cilj i produktivnost, brainstorming ima nekoliko pravila koje je definisao i tvorac metode:

  • nema procjene ili kritike ideja kako bi se omogućilo usmjeravanje pažnje na stvaranje drugih i novih ideja, a ne na opravdavanje izrečenih ideja
  • učesnici i učesnice se ohrabruju da predlažu što raznovrsnije ideje i da slobodno idu van okvira
  • sve ideje se uzimaju u obzir - polazi se od pretpostavkke da će kvantitet ideja dovesti do kvaliteta
  • učesnici i učesnice se mogu nadovezivati i povezivati na već izrečene ideje i dalje ih razvijati.  

Postoje različiti varijateti brainstorminga koji su prilagođeni potrebama, cilju i funkciji nastavne jedinice i časa. Neki od njih su: 

  • klasični brainstorming - ideje se iznose naglas dok jedna osoba zapisuje
  • pisani brainstorming - svako za sebe piše svoje ideje na papir, a potom se one grupišu u određene, dogovorene kategorije
  • Brainwriting - učenici u čenice pišu ideje, a potom ih proslijeđuju drugima koji ih dodatno razrađuju
  • e-brainstorming - ideje se unose preko digitalnih alata (Padlet, Jamboard, Mentimetar)

Nakon što se formuliše određeno pitanje ili tematika o kojoj se brainstorma, učenici i učenice predstavljaju, izlažu i iznose svoje ideje i zaključke. Potom ih mogu grupisati u različite kategorije koje su dogovorene preko čega se mogu eliminisati ideje koje nisu relevantne ili korisne za dalje aktivnosti. Ukoliko aktivnost i cilj to zahtijevaju, definisane idjee se dalje mogu procjenjivati i razmatrati. 

Prilikom provođenja brainstorminga bitno je podsticati na slodobno promišljanje i izražavanje, ali i voditi računa da si imaju jednaku šansu da učestvuju u smišljanju ideja. To se može osigurati donošenjem zajedničkih pravila, korištenjem digitalnih alata i definisanjem jasnog vremenskog ovira i nastavničkim moderiranjem. 

Slične objave


Dopisivanje

Morate biti prijavljeni da biste ćaskali